Roditelji – primarni odgajatelji

Roditelji kao  primarni odgajatelji svoje djece mogu se aktivno uključiti u rad vrtića kroz radionice, druženja, izlete i u provedbi projekata, a veliki je naglasak na suradnji u procesu prilagodbe  djeteta na vrtić.

Potičemo otvorenu komunikaciju te su svi članovi tima na raspolaganju za individualne razgovore sa roditeljima kada oni za tim iskažu potrebu ili stručni djelatnici procijene da je potrebno komunicirati o djetetovim potrebama i razvojnim osobinama.

Djeca različito reagiraju na polazak u vrtić, ovisno o karakteru, dobi djeteta, prethodnom iskustvu odvajanja (ili ne odvajanja) od roditelja, stoga ih ovdje ne ćemo opisivati. Kroz period prilagodbe davati ćemo Vam informacije o reakcijama Vašeg djeteta na vrtić i dogovarati se s Vama o tome kako i koliko treba trajati prilagodba.  Važno je naglasiti da adaptacija nije gotova kad dijete prestane plakati, već kad počne spontano izražavati svoje osjećaje, potrebe, misli i sposobnosti.

Svako dijete želi priliku da se okuša u nekim novim igrama i  sa novim prijateljima, samo neka djeca to pokazuju otvorenije i prije ostalih.

Vjerujemo da znamo kako ćemo svako dijete potaknuti  da se što prije uključi u našu zajedničku avanturu zvanu vrtić!

Avantura zvana vrtić uvijek donosi puno veselja i uzbuđenja, uz Vaše povjerenje i suradnju sigurni smo da će se i vaše dijete rado upustiti u tu avanturu!

Ako vaše dijete ostane kod kuće uslijed određene bolesti, molimo vas da nas obavijestite o tome, a po povratku u vrtić obavezno donesite ispričnicu od nadležnog pedijatra!

Obroci u društvu vršnjaka potaknuti će dijete da kuša hranu koju inače odbija, prije će poželjeti jesti samostalno, usvajati će pravila lijepog ponašanja za stolom i uživati će u društvenoj dimenziji obroka koja je također vrlo važna.

Logoped u vrtiću

Logoped u vrtiću je stručni suradnik koji provodi trijažno ispitivanje komunikacijskih i jezično-govornih vještina djece boravkom u skupini te dodatnu procjenu djece izdvojene trijažnim postupkom, provodi logopedske vježbe s djecom koja imaju jezično-govorne i komunikacijske teškoće, upućuje djecu na dodatne specijalističke preglede  te o svemu vodi obveznu dokumentaciju.

Nadalje, logoped sudjeluje u roditeljskim sastancima, provodi inicijalne razgovore s roditeljima novoupisane djece, surađuje s roditeljima djece koja imaju jezično-govorne poremećaje. Prenosi informacije odgojiteljima o novoupisanoj djeci, informira ih i pomaže u radu djecom koja imaju jezično-govorne teškoće te s djecom školskim obveznicima.

Kao član stručnog tima sudjeluje u izradi Godišnjeg plana i programa rada vrtića, Izvješća o radu vrtića te vrtićkog mišljenja, izradi individualiziranog odgojno-obrazovnog programa te procjeni spremnosti djece za školu.

Logoped surađuje s društvenom zajednicom i relevantnim institucijama te se kontinuirano stručno usavršava praćenjem stručne literature, sudjelovanjem na raznim edukacijama i stručnim skupovima.

Jezično-govorni i komunikacijski razvoj

Jezično govorni razvoj ubrzano se razvija od rođenja pa sve do polaska u školu. Usmjerimo li se na rani komunikacijski razvoj, možemo ga podijeliti na prednamjerno i namjerno razdoblje, dok jezični razvoj možemo podijeliti na predjezično i jezično razdoblje.

Prednamjerno i namjerno razdoblje

U prednamjernom razdoblju (0-9 mjeseci) odrasle osobe instinktivno reagiraju na djetetov plač kako bi zadovoljile osnovne potrebe (hranjenje, presvlačenje, potreba za kontaktom). U tom razdoblju, okolina prepoznaje poruku na temelju situacije i djetetova općeg ponašanja, a ako cilj nije ostvaren, pojačava se frustracija i/ili dijete odustaje (Cepanec, 2023; str. 46). Namjerno razdoblje započinje otprilike oko 9. mjeseca kada dijete shvaća da na njegova određena ponašanja (gesta pokazivanja, pogled i sl.) roditelji reagiraju i dijete dobije/ostvari ono što je naumilo.

 

Predjezično i jezično razdoblje

U predjezičnom razdoblju dijete komunicira s okolinom, no ne proizvodi jezične strukture – riječi i rečenice, za razliku od jezičnog razdoblja koje započinje pojavom prve riječi.

Oko 12. mjeseca javlja se prva riječ. Važno je da riječ koju je dijete izgovorilo za dijete ima značenje, odnosno da ono zna da se ta riječ odnosi na određenu osobu ili predmet. Nakon 1. godine, dijete postupno usvaja sve više riječi, oko 18. mjeseca u svome rječniku ima 50-ak riječi te se u razdoblju od 18-24 mjeseca pojavljuje rječnički brzac, kada dijete naglo usvaja veliki broj riječi. Oko druge godine pojavljuje se dvočlani iskaz, dijete spaja dvije riječi (mama pa-pa, tata ide), a u dobi od 2,5 godine dijete koristi rečenice s tri ili četiri člana. Nakon toga dijete usvaja veći broj riječi, izražava se sve više rečenicama, a postupno se usvajaju i gramatička pravila. Do treće godine djetetova života dijete bi trebalo imati usvojenu bazu materinskog jezika, što znači da je usvojilo temelje svih jezičnih sastavnica.

Cepanec, M. (2023). Rani komunikacijski razvoj. Jastrebarsko: Naklada Slap

Nekoliko primjera za poticanje jezika i fonološke svjesnosti iz knjige 200 logopedskih igara (Ilona Posokhova, Planet Zoe)

1. Nađi 5

Cilj: Obogaćivanje vokabulara

Osoba zadaje glagol kojem dijete treba pripojiti pet odgovarajućih rečenica.

• Što možemo otvoriti?
• Što možemo piti?
• Što možemo brisati?
• Što možemo odijevati?
• Što možemo graditi? 

2. Dovrši rečenicu I

Cilj: Poučiti dijete pravilnoj sklonidbi imenica u rečenicama s prijedlozima i bez njih.

Primjeri rečenica:

• Leptir je sjedio na….
• Gusjenica se penje na…
• Mačić je volio spavati ispod…
• Povrće se kuha u velikom loncu…
• Dječak je spremio knjige u… 

3. Tko u kojoj kućici živi II

Cilj: Vježbanje vještine slogovne analize riječi

Nacrtajte na papiru velike kućice s različitim brojem prozora i bez vrata: kućicu s jednim prozorom, kućicu s dva prozora i kućicu s tri prozora. Dijete razvrstava kartice sa slikama/riječi prema broju slogova u riječima. 

4. Tajna šifra

Cilj: Vježbanje glasovne sinteze – povezivanje izgovorenih glasova u riječ

Recite djetetu da zamisli da ste likovi u igri „Spy kids“ i da ćete mu govoriti riječi tajnom šifrom kako je ne bi razumjeli pirati (ii neki drugi likovi u igri). Izgovarajte djetetu riječi glas po glas s kratkim stankama između svakog glasa. Dijete treba pažljivo slušati svaki lančić glasova i izgovoriti cijelu riječ. Počnite od kratkih, a zatim napredujte prema sve dužim riječima.

p-a-s

t-a-t-a

a-u-t-o

p-a-t-k-a

b-a-n-a-n-a

Savjeti i primjeri na koje načine možemo poticati jezik i govor:

• Već od najranije dobi sami oponašajte i potičite dijete na oponašanje zvukova, životinja (mijau-mijau, vau-vau), vozila (bii-biiip), igračaka i svega što Vas okružuje.
• Komentirajte sve što se oko Vas događa i što trenutno radite (dnevne rutine kao što su kupanje, hranjenje, oblačenje… ) koristeći kratke i jednostavne rečenice.
• Tražite od djeteta da imenuje predmete kojima je okruženo kako bi širilo svoj rječnik.
• Rečenice i riječi izgovarajte polako i izražajno kako bi dijete moglo misaono slijediti sadržaj.
• Ne opominjite dijete niti mu skrećite pažnju na ono što je nepravilno izgovorilo, već samo pravilno ponovite to što je dijete reklo.
• Učite dijete što više pjesmica i brojalica.
• Nemojte pogađati što je dijete htjelo reći, dajte mu vremena da samo kaže ili pokaže što želi kako ga ne biste sputavali u razvoju govora i jezika.
• Nudite djetetu što više slikovnica i zajedno ih čitajte. Pitajte dijete da Vam pokaže nešto ste Vi imenovali i imenujte sve što Vam je dijete pokazalo. Povezujte ono što je u slikovnicama s konkretnim primjerima.
• Potičite djetetovo razumijevanje osnovnog naloga (daj mi – uzmi) i predmeta iz neposredne blizine (gdje je, donesi mi…)
• Puno puta ponavljajte jedno te isto.
• Što češće dajte djetetu da bira, na primjer „Želiš li jesti bananu ili jabuku?“, „Idemo li na tobogan ili ljuljačku?“ i zahtijevajte od djeteta da Vam odgovori.
• Odvojite vrijeme da saslušate dijete i odgovorite na ono što Vam je reklo kako bi znalo da ste ga slušali.